A možda je Raj prevara za kraj
Dobra provokacija — i zapravo pogađa jednu od glavnih tema o kojoj
Yuval Noah Harari često govori: religije djeluju jer ljudi mogu vjerovati u
zamišljene zajedničke priče, a ne samo u neposredne nagrade i kazne.
Čimpanza sa slike vrlo jasno komunicira: „Banane sada ili ništa.”
Zašto „raj poslije smrti” ne pali kod majmuna?
1. Majmun živi uglavnom u sadašnjosti
Većina životinja donosi odluke prema neposrednoj koristi:
-hrana
-sigurnost
-status u skupini
-parenje
One mogu planirati kratkoročno (sakriti hranu, koristiti alat), ali nema dokaza
da čimpanze razvijaju složena vjerovanja o zagrobnom životu.
2. Ljudi mogu vjerovati u stvari koje ne postoje pred njima
To je Hararijeva ključna teza.
Ljudi mogu surađivati u milijunskim skupinama jer vjeruju u:
-bogove
-nacije
-novac
-zakone
-ljudska prava
To su, po njemu, intersubjektivne fikcije — stvarne po učinku, iako nisu fizički objekti poput banane.
3. Religija koristi odgođenu nagradu
Religijska poruka često glasi:
„Odrekni se nečega danas, bit ćeš nagrađen kasnije.”
To zahtijeva nekoliko stvari koje su kod ljudi razvijene mnogo jače:
- Maštu o nevidljivom svijetu
Raj, pakao, bogovi, zakoni, nacije, novac – sve su to zamišljeni koncepti. - Odgođenu nagradu
Ljudi mogu raditi desetljećima za mirovinu koju nikad nisu vidjeli. - Povjerenje u kolektivnu priču
Ako milijun ljudi vjeruje u istu priču, ona postaje društveno moćna.
To traži:apstraktno razmišljanje
-maštu,
-vjeru u autoritet,
-sposobnost zamišljanja budućnosti koju nitko nije vidio.
Ljudi to mogu. Čimpanze, koliko znamo, ne.
Ali čekaj — zar majmuni nisu društveni?
Jesu, i vrlo.
Čimpanze:stvaraju saveze,
-varaju jedne druge,
-dijele hranu,
-pamte usluge i dugove,
-imaju hijerarhiju.
To je već neka vrsta „politike”. Ali razlika je u dosegu mašte.
Hararijev argument u jednoj rečenici
Čimpanza može surađivati s desetak poznatih šimpanzi.
Čovjek može surađivati s milijunima nepoznatih ljudi jer svi vjeruju u istu priču.
Ima li u tome i kritike religije?
Da, ali ne nužno jednostavne.
Harari ne kaže samo „religija je laž”, nego da su sve velike ljudske civilizacije izgrađene na zajedničkim vjerovanjima.
Bez takvih priča teško bi postojale:
-države
-vojske
-banke
-zakoni
-trgovina
U tom smislu, religija je za njega jedna od najuspješnijih tehnologija društvene suradnje.
A filozofski odgovor na pitanje?
Možda najkraće ovako:
Majmun pita: „Gdje je banana?”
Čovjek pita: „Što će biti sa mnom nakon smrti?”
Prvo pitanje traži osjetila. Drugo traži simboličku maštu.
Harari bi rekao da je upravo ta sposobnost zamišljanja nevidljivih stvari
ono što je Homo sapiensa učinilo dominantnom vrstom — sa svim dobrim i lošim posljedicama.
Zadrži Raj, daj banane!!!
Komentari:
Za komentiranje je potrebna registracija.
